Da je Mljet puno više od fantastične prirode i čistoga mora, to već cvrkuću i ptice na grani. Brodolomci, od Odiseja do sv. Pavla, obilježili su Mljet na pomorskim kartama kao bajkovitu i čarobnu destinaciju koja više privlači avanturiste, nego one željne mira i tišine. Iako, Mljet ima oboje. Što su tražili Iliri kada su još prije 4000 godina pristali na mljetsku raznoliku obalu s Pelješkog poluotoka, teško je zamisliti. Sasvim sigurno to nije bio apartman, ali danas za kvalitetu smještaja na Mljetu ne morate brinuti.
Također, mjesto je to gdje lako pomirite svoj avanturizam sa statičnosti i nepomičnosti povijesnih lokaliteta koji će vas zaskočiti i najneobičnijim mjestima. Veliki Gradac, brdo sa stijenom koja se strmo uzdiže 20-ak metara nad Velikim jezerom u unutrašnjosti otoka, mjesto je gdje Iliri podigoše gradinu čiji ostaci i danas pričaju priču o bremenitosti i poželjnosti ovog južnodalmatinskog otoka. Ilirske nastambe sačinjavao je splet suhozida koje su nadsvođavali makijom i raslinjem kako bi se zaštitili od vremenskih nepogoda. Iako su većinom bile podizane u unutrašnjosti otoka, Iliri su se, osim stočarstvom, bavili i ribolovom. Ostaci gradine iznad Velikog jezera ujedno je i mjesto s kojeg puca predivan pogled na Veliko jezero, Nacionalni park i pučinu, mjesto do kojeg vode strmi, ali prohodni putovi koji pozivaju na avnturu i bude istraživački duh u vama. Ipak, ukoliko nemate vodiče, krećite se označenim stazama.
Krenuti možete iz Goveđara ili iz Solina otkud se viju pješačke staze kroz tamnozelenu vegetaciju kadulje, vrijesa, lemprike, česvine, i šumovite predjele alepskog bora idealan su izbora za sjenovita proljetna, ljetna ili jesenska jutra. A ako ste zaljubljenik u floru, možete potražiti i kositernicu, endemsku vrstu koja obrasta mediteranske otoke, a od čijih su crvenih bobica rasbacanim po visećim grmovima, mudri starosjedioci nekada radili čajeve za ratnike jer daju veliku izdržljivost i snagu. Snaga će vam biti potrebna za pješačenje do ostataka ilirske gradine, ali izdržljivost ćete lako crpiti iz uzbudljive ljepote plemenitog krajolika. Ponesite pitke vode iako su mudri Iliri podizali gradine uz izvore pitke vode. Ljetne temperature neće ublažiti prosječnih 24-26 stupnjeva celzijusovih koliko bilježi voda Velikog jezera u kojem ćete se sigurno poželjeti osvježiti na povratku u stvaran svijet.