Dani rogača Komiža

Svi koji unajme apartman ili sobu u Komiži u prvoj polovici rujna prisustvovat će nesvakidašnjem festivalu nazvanom Dani rogača. Ovaj festival održan je po prvi puta 2011. godine. Iako se održava tek nekoliko godina, posvećen je najdugovječnijoj biljci na Mediteranu koja je sasvim nepravedno zanemarena posljednjih stoljeća. To je zimzelena biljka koja je, uz masline i vinovu lozu, othranila mnoge generacije otočana i žitelja priobalnog Sredozemlja. Na Visu rogač raste na jugozapadnim obalama koje se odlikuju toplijim danima. Poznati su nasadi oko Komiže. Rogač je najstariji stanovnik ovog južnodalmatinskog otoka, neki grmovi su ovdje već dulje od tisućljeća. Rogač je otporan, raste u kamenjaru među nasadima maslina i u vinogradima. Prve plodove počinje davati nakon desetak godina, a čuven je i po dugom periodu sazrijevanja. On cvjeta u jesen, a plodove daje tek u kasno ljeto iduće godine. Mahune rogača slatkastog su i intezivnog mirisa te se u ovim krajevima koristio kao zamjena za čokoladu. Od njega su se radile slastice, brašno za pripremu raznih jela te rakija rogačica koja je specijalitet komiških domaćinstava. Kao prirodni konzervans koristi se u prehrambenoj industriji te u farmaceutskoj za izradu kapsula. Na Danima rogača u Komiži saznat ćete sve o širokoj primjeni ove biljke koja se sve više koristi kao `organska hrana´, ali i prirodno ljekovito sredstvo za rješavanje probavnih smetnji te kao dijetni pripravak. Pretpostavlja se da je rogač korišten još prije 4000 godina te da su se kruhom od rogača hranili i graditelji egipatskih piramida. Zrnu rogača (grč. - keration) ime duguje i mjera za zlato – karat; upravo to zrno je u Antici služilo kao jedinica pri vaganju zlata. Svako zrno rogača bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja uvijek ima masu od 0,18 grama! I zato, ne važite puno, posjetite Komižu u rujnu, kušajte specijalitete od rogača i aromu ove nesvakidašnje biljke pohranite u ladice sjećanja. Vagat ćete njome užitke koje samo otok poput Visa i Komiža pružiti zna!